3 godine prije · sentivo18 · Komentari isključeni za 6 saveznika u borbi protiv proljetnog umora
6 saveznika u borbi protiv proljetnog umora
Period proljetnog umora obično se javlja u toku marta i traje dvije do tri sedmice. Prate ga malaksalost, razdražljivost, osjetljivost na vremenske promjene te lošije raspoloženje. Tijelu je potrebno vrijeme da se prilagodi na duže dane, pojačanu dnevnu aktivnost i veću izloženost suncu i zato vam donosimo 6 provjerenih saveznika s kojima ćete spremno dočekati promjene u prirodi.
1. Smanjen unos šećera
Šećer može negativno utjecati na promjene raspoloženja, izazvati razdražljivost i anksioznost te doprinijeti nastanku ozbiljnijih oboljenja kao što su artritis, bolesti srca, povišen krvni pritisak, problemi s kožom itd. Prevelik unos rafiniranog šećera slabi i imunitet jer sprječava limfocite da uništavaju viruse i bakterije. Šećer nije moguće potpuno izbaciti iz ishrane (mnoga hrana sadrži prirodne šećere), ali bilo bi dobro da se postepeno smanjuje unos dodatnog šećera.
2. Izbjegavanje kofeina u drugoj polovini dana
Kafa može biti korisna za zdravlje zbog svojih protivupalnih svojstava, ali samo ako se konzumira u toku dana. Konzumiranje kofeina pred veče ili čak poslije podne može ozbiljno poremetiti san. U drugoj polovini dana bolje je konzumirati čaj od đumbira i limuna, kamilice ili lavande.
3. Ishrana bogata vlaknima
U crijevima se proizvodi oko 95% serotonina i 5% dopamina – hormoni sreće koji su odgovorni za dobro raspoloženje i osjećaj zadovljstva. Umor i ‘magla u glavi’ često su simptomi probavnih smetnji, a njih rješava hrana bogata vlaknima kao što su povrće, voće, cjelovite žitarice i mahunarke. Ove namirnice obezbjeđuju ključne vitamine, minerale i antioksidanse za pravilno funkioniranje organizma.
4. Briga o sebi
Usljed stresa, tijelo oslobađa velike količine adrenalina i kortizola – hormoni stresa koji oslabljuju imunitet i ukupnu energiju organizma. Zbog toga bi bilo korisno naučiti i primjenjivati neke od tehnika za upravljanje stresom te, kad god je moguće, izbjegavati uznemiravajuće situacije. Briga o sebi nije sebičnost nego potreba i, ako ste naučili da svoje potrebe uvijek stavljate na posljednje mjesto, počnite s malim koracima – popodnevno spavanje, topla kupka, odlazak u šetnju ili pola sata druženja s prijateljima ili komšijama.
5. Manje sjedenja, više hodanja
Fizička aktivnost ubrzava cirkulaciju, aktivira zglobove i mišiće, podiže temperaturu tijela te može spriječiti izlučivanje hormona stresa u tijelo. Vježbe ne moraju biti zahtjevne jer je za odrasle dovoljno oko 2,5 sata umjerene aktivnosti u toku sedmice. To se lako može postići svakodnevnim šetnjama, vožnjom bicikla ili odlascima u kupovinu pješke.
6. Druženje
Usamljenost može indirektno oslabiti imunitet zbog pojačanog stresa koji prouzrokuje, a najsigurniji način da se takav ishod izbjegne jeste njegovanje postojećih i uspostavljanje novih društvenih veza. Ako u blizini nemate prijatelje, raspitajte se o grupnim aktivnostima u svom okruženju ili volontirajte. S tim kreirate prilike za upoznavanje sa drugima koji dijele iste vrijednosti i interese.