Kretanje i boravak u prirodi sprječavaju pojavu proljetnog umora
Period proljetnog umora obično se javlja u toku marta i traje dvije do tri sedmice. Prate ga malaksalost, razdražljivost, osjetljivost na vremenske promjene te lošije raspoloženje. Tijelu je potrebno vrijeme da se prilagodi na duže dane, pojačanu dnevnu aktivnost i veću izloženost suncu i zato vam donosimo 6 provjerenih saveznika s kojima ćete spremno dočekati promjene u prirodi.
1. Smanjen unos šećera Šećer može negativno utjecati na promjene raspoloženja, izazvati razdražljivost i anksioznost te doprinijeti nastanku ozbiljnijih oboljenja kao što su artritis, bolesti srca, povišen krvni pritisak, problemi s kožom itd. Prevelik unos rafiniranog šećera slabi i imunitet jer sprječava limfocite da uništavaju viruse i bakterije. Šećer nije moguće potpuno izbaciti iz ishrane (mnoga hrana sadrži prirodne šećere), ali bilo bi dobro da se postepeno smanjuje unos dodatnog šećera.
2. Izbjegavanje kofeina u drugoj polovini dana Kafa može biti korisna za zdravlje zbog svojih protivupalnih svojstava, ali samo ako se konzumira u toku dana. Konzumiranje kofeina pred veče ili čak poslije podne može ozbiljno poremetiti san. U drugoj polovini dana bolje je konzumirati čaj od đumbira i limuna, kamilice ili lavande.
Pročitaj višeKomentari isključeni za 6 saveznika u borbi protiv proljetnog umora
Demencija nije bolest, već skup simptoma koji postupno pogoršavaju intelektualne sposobnosti i obavljanje svakodnevnih aktivnosti kao što su odijevanje, hranjenje i održavanje osobne higijene. Simptomi se javljaju uglavnom u starijoj životnoj dobi usljed smanjene radne i intelektualne aktivnosti, cerebralnovaskularnih oboljenja, ali i kao rezultat konzumacije alkohola i cigareta, zloupotrebe lijekova te ishrane s nedovoljnim unosom vitamina (vitamin B12 je neophodan za pravilno funkcioniranje mozga).
Dobra vijest je da demencija ne mora biti sastavni dio starenja. Zahvaljujući brojnim istraživanjima, danas znamo da ove životne navike štite mozak od preranog propadanja:
1. Mediteranaska ishrana
Osim što je od presudnog značaja za održavanje zdravlja i sprječavanje nastanka dijabetesa, srčanih oboljenja i raka, kvalitetna ishrana štiti i mozak. Ljekari kažu da ono što je dobro za srce, dobro je i za mozak. Mediteranska kuhinja koja se temelji na povrću, voću, ribi, mahunarkama, maslinovom ulju i orašastim plodovima, pokazala se naročito efikasnom u smanjivanju kognitivnih oštećenja. S takvom ishranom smanjuje se unos zasićenih masnoća i povećava unos korisnih omega-3 masnih kiselina te antioksidansa kojima obiluju povrće i voće.
Pročitaj višeKomentari isključeni za 4 zdrave navike za sprječavanje demencije
Najbolja fizička aktivnost je ona kojom ćemo se (rado) baviti svakog dana, a ne doživljavati ju kao opterećenje ili hobi. U nastavku teksta saznajte koje su to provjerene aktivnosti u kojima većina ljudi uživa i koje lako prelaze u zdrave navike.
1. Vrtlarenje kao prirodna terapija
Rad u vrtu i boravak na otvorenom pogoduju fizičkom zdravlju tijela i stvaraju osjećaj opuštenosti, mira i općeg blagostanja. Vrtlarenje jača i razvija mišiće, poboljšava kondiciju tijela te osigurava dovoljnu količinu dnevnog svjetla i svježeg vazduha. Ujedno djeluje na sva čula jer omogućava da vidimo, čujemo, dodirujemo, mirišemo pa čak i da okusimo plodove svog rada. Sve to u nama budi optimizam i jača volju za životom jer uviđamo da se život uvijek iznova rađa i nastavlja. Rad u vrtu je prikladan za osobe svih dobi, može se prakicirati tokom cijele godine i u različitim okruženjima.
Pročitaj višeKomentari isključeni za 3 navike za zdrav i ispunjen život
Redovna fizička aktivnost je dokazan metod za prevenciju brojnih hroničnih oboljenja, a sve je više istraživanja koja pokazuju da može povećati i otpornost organizma na infekciju. U Domu SENTIVO preferiramo hodanje jer je jednostavno, besplatno, ne zahtijeva nikakvu posebnu opremu niti tjelesnu pripremljenost. Može se prakticirati u bilo koje doba dana i bilo gdje, a tempo određujemo sami.
Koristi hodanja za mentalno zdravlje
„Energična šetnja od 5 kilometara će za nesretnu, a inače zdravu osobu, učiniti više nego sva medicina i psihologija svijeta.“ -Paul Dudley White, američki kardiolog i zagovornik preventivne medicine
Hodanje unaprjeđuje raspoloženje, smanjuje anksioznost i rizik za pojavu depresije tako što podstiče dotok krvi do mozga, otpušta endorfine (tvari koje imaju analgetičko dejstvo) i smanjuje lučenje hormona stresa (kortizol). Povišen kortizol stvara upale u tijelu i odgovoran je za nakupljanje masnih naslaga u predjelu stomaka. Smanjivanje kortizola je jedna od najboljih stvari koje možete uraditi za vaše zdravlje, a hodanje će vam u tome definitivno pomoći.
Istraživanja su pokazala da je dovoljno hodati 12 minuta kako bismo popravili raspoloženje. Dodir s prirodom će ukloniti osjećaj izoliranosti i odsječenosti od ostatka svijeta te podstaknuti društvenost i komunikaciju s drugima.
Pročitaj višeKomentari isključeni za Hodajte i sve će biti u redu